Overtreatment, na svoju ruku

Sirota žena je mesecima samostalno analizirala vaginalne briseve, jurila bakterije, uzimala tonu lekova i mazalica. Napravila rezistenciju (otpornost) bakterija na gotovo sve antibiotike.
Pita me šta ja mislim, gde je greška?

Kažem, greška je što nije uzimala briseve iz svih mogućih rupa na telu, sa kože, iz očiju. Onda bi mogla da se tako zabavlja dok ne bi umrla, od straha od bakterija ili bila otrovana.

Imamo dostupne laboratorije, imamo apoteke, pitanje je samo da li imamo dovoljno para, pa da se igramo medicine do mile volje.

Kad bi bar deca bila pošteđena ?
Ali, teško? Apoteke su šarenije od igraonica.
Danas nema lečenja bez šarenih kutijica.

Pretpostavljena saglasnost o donatorstvu organa

Pretpostavljena saglasnost znači da je svaki građanin potencijalni donor, ukoliko se za života ne izjasni drugačije, ili ukoliko posle smrti to ne uradi njegova porodica.
Samo to i ništa više.

Ovim zakonom će se izbeći nepotrebna nagađanja i nadgornjavanja oko toga kakav je bio stav preminulog, sada potencijalnog donora. To će relaksirati bliske osobe da donesu odluku, u teškim trenucima, bilo kakva da je ona.
Nema tu nikakvog ugrožavanja ljudskih prava, niti uzurpacije prava od strane države ili društva.

Ovo je operacionalizacija velikog i humanog društvenog interesa i cilja.

Opet o donatorstvu

Na RTSu se priča o donaciji organa…….
Unazad neko vreme se u medijima, na internetu,….., pojavljuju različita mišljenja (u najširem smislu, i bez kriterijuma) i refleksije o ovoj temi i o najavljenim zakonskim rešenjima, kojima država pokušava da poveća našu efikasnost, kao naroda.

Svako ko se u životu sretne sa ovakvim problemom, lično ili njegov bliski, po pravilu ima pozitivan stav o ovom problemu. Oni drugi, koji misle da su “bogom dani”, pričaju i izmišljaju svakojake nebuloze, dajući im političke, kriminalne ili pseudoreligiozne konotacije.

Prosečni “srpski mislilac” priča gluposti sve dok se lično ne sretne sa zdravstvenim problemom, a onda promeni svoj stav. Treba prevenirati ovakvo stanje. Najbolje je uključiti mozak na vreme, a ne kad je kasno. Ne treba mešati bombardovanje sa osiromašenim uranijumom ili kriminal sa vakcinacijom ili donatorstvom.
Kriminal je kriminal i živeće večno koliko i ljudi. Vakcinacija i doniranje organa su velike tekovine medicine i ljudske civilizacije, uopšte.

Od hitne potrebe, do bezobzirnosti i bezobrazluka

Radim kao lekar toliko godina i smatram da me što se tiče postupaka ljudi ništa više ne iznenađuje. Međutim, ima toga još, kombinacije ne posustaju.

Juče zovu zabrinuti ljudi zbog nekog nalaza na ultrazvučnom pregledu trunoće. Traže pregled i konsultaciju što pre. Mi zakažemo termin u vreme kada ordinaciji nije zgodno, ali da bi izašli u susret pomerimo drugog pacijenta za dugi dan. U toku današnjeg dana vratimo nekoliko pacijenata i odbijemo ih zato što nema slobodnog vremena.
I,………pogađate, ovi koji su toliko insistirali uopšte se ne pojave, niti jave da oslobode termin. A na ostavljeni telefon se niko ne javlja.

Sta reći. Možda ih je zadesila neka nesreća? Ostaje da tako mislimo.
A, ako to nije slučaj, citiraću Laneta Gutovića: ‘debili i gde ne bili.
Bezobzirni i neodgovorni.

Radno okruženje

Kaže mi trudnica, odmah nakon pregleda, u ranoj trudnoći, da bi želela da ide na bolovanje. Kaže da je administrativni radnik.
Na moje čuđenje da se ipak ne radi o fizički napornom poslu, ona kaže da je atmosfera u firmi jako stresogena i…….takođe, da joj jako smeta što svi u radnim prostorijama puše, da se žalila ali da to niko ne zarezuje, jer imaju dozvolu vlasnika. Ima i drugih nenormalnosti, ali nije htela o tome da priča……..
Dva problema:

Vlasnik firme podržava kršenje zakona i ugrožavanje ljudskih prava.

Loše radno okruženje utiče značajno na naš život i zdravlje?

Divljaci

Ljudi se rađaju kao divljaci u socijalnom smislu i jedan od prvih i najvećih stresova koje dožive je moranje da se deli sa okolinom. Od ljubavi, vremena i pažnje, pa sve do materijalnih sitnica.

Planiranje porodice tek nakon prvog deteta

Mnogi parovi danas, posle ulaska u brak ili, uopšte, nakon starta zajedničkog života smišljeno odgađaju rađanje prvog deteta. Obično su to rokovi od 3, 5 ili više godina, dok ne “srede” ovo ili ono, ili dok se ne “zasite” neobaveznosti i slobode. Često kažem svojim pacijentima da je to vrlo rizično, jer se sa protokom vremena povećavaju šanse da se ošteti reproduktivni aparat žene i muškarca i smanji učestalost lakog spontanog začeća.
U prirodi ne postoji odgađanje prvog zatrudnjivanja nakon otpočinjanja seksualnog opštenja. Nije postojalo ni kod ljudi do pre nekoliko desetina godina.
Otuda, danas, toliko parova bez dece i potrebe za skupim i rizičnim procedurama.
Rodite prvo dete što pre, dok ste zdravi, pa onda planirajte porodicu i igrajte se sa vremenom.

Populaciona politika

Srbija po prvi put najavljuje i uvodi konkretne mere koji će pokušati da pokrenu i preokrenu naš najveći problem, sunovrat nataliteta.
Potrebna je sveopšta nacionalna kampanja.

Živeti zajedno

To kad rešite da živite zajedno znači da ćete deliti mnogo stvari u životu, ponajviše bakterije i viruse.

Šansa da se rodimo

Čitam u današnjoj Politici članak o našem ultra uspešnom privredniku i, danas, bogatašu, koji je počeo tako što je kao dečak iz siromašne porodice čuvao dve svinje. Uz ličnu energiju i viziju postao je to, što je postao.
Juče, u ordinaciji, razgovaram sa ženom koja je u 38 godini, u trogodišnjem braku, bez dece, i koja još uvek razmatra svoj osećaj oko začetka i rađanja prvog deteta. I ona, i partner, imaju dileme, s obzirom da su nesigurni oko posla, finansijske situacije……..Nesvesni svojih godina…..
Kažem joj, pored ostalog, da oni neće rađati ceo fudbalski tim, nego jedno dete. Dete, koje ne mora da ima ništa, sem šanse da bude rođeno.
To je jedino i najvažnije.

Kondom

Vrlo često pitanje u razgovoru sa devojkama ispod 25 godina je zašto ne primenjuju kontracepciju, posebno kondom.
I pored široko dostupnih informacija o opasnostima koje nosi nezaštićeni odnos veliki broj ljudi ne koristi kondom ili ga neredovno koristi. Ovo je naročito važno za ljude koji imaju promenljive i nestalne veze i koji još uvek nemaju dece.
Najčešći odgovor je, otprilike: u pravu ste, doktore, ali………
Nemušti ili nesvesni odgovor uz isti takav osmeh.
Kondom je neidealno sredstvo i način da se izbegnu neželjena trudnoća, po zdravlje opasne infekcije i sterilitet.

Morbili

To što se dešava sa malim boginjama u našoj i okolnim zemljama, u poslednje vreme, rezultat je, velikim delom, negativne kampanje protiv vakcinacije. Da je kolektivni imunitet bio bolji ne bi bilo ovoliko obolelih, pa ne bi bilo ni smrtnih ishoda.
Oko trećine obolelih se hospitalizuje.
Visoka cena se plaća………

Jurnjava

Savremeni način života na Zapadu postao je jurnjava za novcem i za zadovoljstvima. Žudnja za slobodnim, samo svojim vremenom.
Otuda: malo brakova, mnogo razvoda, nizak natalitet, površan i surov međugeneracijski kontakt, zanemarivanje dece ili roditelja……………

Povećana plodnost

Pacijentkinja mi skoro kaže da misli da ona ima više plodnih dana u toku meseca od neplodnih. Ovo je rečeno u šali, ali nije daleko od istine.
Postoji realni problem povećane plodnosti kod pojedinih osoba i to može biti veliko opterećenje pojedinim osobama. Ukoliko ne koriste ozbiljniju kontracepciju žene sa ovim problemom imaju učestale prekide trudnoća i tako dovode u rizik svoje zdravlje i život.

Prevencija najopasnijih virusnih infekcija u trudnoći

Najozbiljnije virusne infekcije u trudnoći su: rubeola, citomegalovirus- CMV, herpes simpleks virus-HSV (tzv TORCH agensi). Tu su i virus varičele, parvovirus B19, virus Zapadnog Nila, virus malih boginja-morbila, HIV, enterovirusi, adenovirusi, hepatits B, C i E virusi, Zika virus, viris gripa-influence i drugi. Ovi virusi potencijalno mogu dati urođena oštećenja na inficiranim plodovima, ali su svakako najopasniji, u ovom smislu, virusi iz grupe Torch, gde spada i toksoplazmoza, uzročnik koji nije virus, nego protozoa. Ovi agensi daju najteža oštećenja plodova.
U razmatranju preventivnih mera, moglo bi se ukratko pobrojati nekoliko najvažnijih naznaka:
– Žene koje su u ranom reproduktivnom periodu moraju biti svesne svoje istorije vakcinacije i u tom smislu se informisati na vreme i proveriti redovnost vakcinacija. Ukoliko je dostupna vakcina protiv varičele treba je primeniti kod osoba koje nisu bile u kontaktu sa virusom do reproduktivnih godina. Pošto se radi o živoj vakcini ne treba primenjivati vakcinu u toku trudnoće, a nakon vakcinacije sačekati tri meseca do planirane trudnoće. Ukoliko je žena bila u kontaktu sa obolelom osobom može primiti varičela imunoglobulin i tako umanjiti rizik.
Pravovremena vakcinacija u dečjem uzrastu daje sigurnost budućoj majci i njenom potomstvu.

– Infekcija citomegalovirusom je vrlo česta. Vakcina je u toku kliničkog ispitivanja i još se ne primenjuje. Infekcija se širi direktnim kontaktom sa izlučevinama (mokraća, sline, pljuvačka….) i seksualnim kontaktom. Deca se smatraju rezervoarima ovog virusa. Najugroženije su žene zapošljene u predškolskim ustanovama. Tudnice ne bi trebalo da ljube decu u blizini usta, niti da koriste isti pribor. Treba se čuvati i svoje dece.
Najvažnija mera u ovom smislu je pranje ruku.

– Trudna žena i njen partner moraju prilagoditi svoj način života, naročito u toku prvog trimestra trudnoće. Treba izbegavati skupove ljudi, čekaonice……….Treba smanjiti socijalne kontakte u zatvorenim prostorijama. Izbegavati posete i susrete za obolelim osobama ili članovima njihovih porodica. Ovo imati u vidu tokom cele trudnoće, a naročito, u toku prvog trimestra.

– U trudnoći treba izbegavati putovanja ka mestima gde su registrovani oboleli od pojedinih bolesti ili gde je povećan rizik od infekcija (Zika, Ebola…..). Treba računati na odgađanje trudnoće ukoliko postoji neophodnost da se putuje ka rizičnim regionima u svetu.

O preventivi i vrednosti

Dobro organizovane države sprovode striktno svoje preventivne programe iz oblasti zdravstva. Ovo značajno poboljšava nivo opšteg zdravstvenog stanja naroda. Sa druge strane, smanjuje ukupne troškove društva.
Cena periodičnih preventivnih ginekoloških pregleda, na primer, je mnogostruko manja od troškova lečenja pacijenata sa invazivnim karcinomima na ginekološkim organima.
Kako za društvo, tako i za pojedince.

Sintagma “Besplatno zdravstvo” (pored ostalih besplatnih ………), kojom smo bili okupirani tokom niza socijalističkih godina, je značajno doprinela da kao društvo i narod izgubimo tu dragocenu sponu odgovornosti, sponu između vrednosti, novca, rada i solidarnosti. Kad je nešto besplatno (bezvredno), više nije važno da li će neko dati 1000 evra za nekakav preventivni program ili 50 000 evra za složenu terapiju karcinoma, posledicu nesprovođenja preventive. U tako stvorenoj atmosferi, ovo realno nije mnogo zanimalo nikoga, niti državu, niti zdravstvene kadrove……… Svi su bili podjednako neodgovorni. Niko se nije dovoljno bavio besplatnom problematikom. Kao da se podrazumevalo da će, iz ideoloških razloga, jedan značajan deo nacionalnog dohotka, i ovako i onako, biti bačen u rupu bez dna. Manje ili više (ne)racionalno.
Poslednjih godina, kao da se postepeno budi svest o tome da nema ničega besplatnog, pa i lečenja, odnosno da za sve što u životu dobijemo neko mora da plati.
Svojim novcem, odnosno svojim radom.
To će, nadajmo se, delovati lekovito.

Filmski

Samo u filmovima žene ostaju trudne od prvog poljupca, a deca se rađaju već okupana.

Epigenetika

Čovek poseduje u svom genomu, kako se danas tvrdi, negde između 20-25 hiljada gena. Geni određuju sva naša svojstva, telesna, mentalna i dr. Međutim, pokazalo se, da i okolna sredina i naše sveukupno ponašanje mogu uticati i menjati pojedina svojstva, uticajem na funkciju gena i njihovu izražajnost (ekspresivnost). Time se bavi epigenetika.
Način na koji živimo, ono čime se hranimo, ono što udišemo, da li smo u prevelikom ili predugačkom stresu, otrovi……….sve to, potencijalno, utiče na uspavljivanje ili buđenje određenih gena ili grupa gena.
Formiraju se određeni efekti i uticaji karakteristični samo za nas.
Zato izgledamo ovako ili onako, reagujemo izmenjeno, smeta nam nešto, gomilamo potkožno salo…………
Sve ove promene mogu biti prenete i na potomka i da se mogu, smatra se, zadržati kroz nekoliko generacija.

Zato o ovome treba razmišljati, možda najviše kada smo u periodu lične reprodukcije, kada rađamo decu. I žene i muškarci.

CMV

Infekcija citomegalovirusom je jedna od najčešćih infekcija kod ljudi, koja može dati teška oštećenja plodova, kod trudnica. Najopasnije su akutne infekcije u toku same trudnoće.
Trudnica se inficira direktnim kontaktom sa zaraženom osobom. Deca se smatraju rezervoarima infekcija.

U prevenciji CMV infekcije se trudnicama predlaže da:
– ne ljube decu u predelu usta i oko usana, ruke………
– ne koriste zajedničko posuđe i pribor, i
– temeljno peru ruke nakon menjanja pelena ili kontakta sa dečjom mokraćom ili slično.

Ovakva strategija je, u nekim zemljama, dala odlične rezultate u prevenciji CMV infekcija kod trudnica i kongenitalnog oštećenja plodova.

Lek i korist

Za lek je najvažnije da ne napravi značajnu štetu.
Sve ostalo, ako postoji, je čista dobit.

Nekrofilija ili……

Dobrostojeća seoska porodica, naizgled, zdravi ljudi. Imaju jedno dete, 5-6 godina.

Suprug insistira da se prekine trudnoća jer ne želi da ima više dece. To pravda time da on sa rođenom sestrom ima problema oko imanja.

Želi da sina liši problema………..

Važno pitanje

Pitam jednu studenkinju od 20godina zašto ima nezaštićene odnose, ako ne želi trudnoću. Ona se samo smeška i sleže ramenima.

Kažem, ako neko u tvojim godinama ima nezaštićene odnose onda on: ili želi da ostane u drugom stanju, ili želi da dobije neku infekciju.
Svi ostali izgovori, s obzirom na životno važan ulog, su neozbiljni.

Prevencija

Za preventivu u ginekologiji najvažnije je da se dosledno koristi glava.
Kao i u mnogim drugim oblastima u medicini.

Osvrt na praksu

U SAD, u porodiljstvu, postoji problem česte primene carskog reza. Gotovo polovina porođaja se završi na ovaj način. Lekari pristaju da urade operativni porođaj kod svake žene koja to zatraži, iz straha, jer ako se nešto slučajno iskomplikuje u porođaju, mogu zbog toga dobiti tužbu.
Ovo je jedan od razloga zašto je smrtnost žena u porođaju, u SAD, relativno visoka, za stepen razvijenosti zdravstvene službe. Naravno, postoje i drugi faktori, kao što su kasne godine rađanja, gojaznost, problemi sa zdravstvenim osiguranjem, visoka cena porođaja i td.

Život sa bakterijama

Čitava istorija medicine je istorija borbe ljudi protiv onih bakterija koje ugrožavaju naš organizam. Ali bakterijama je izložena i naša hrana i predmeti koji nas okružuju.
Kažu da je na našoj površini i u našem telu toliko bakterija, da to čini oko 3% naše ukupne težine.
Mi smo hrana za bakterije, ali smo i stanište gde one nalaze najbolje uslove za život. I upravo među takvim bakterijama ima puno sojeva za koje danas kažemo da su za nas dobre bakterije. Milijarde pojedinačnih bakterija i mnogo sojeva nalaze se normalno u našim crevima. Kada je njihov broj uravnotežen i funkcija dobra, onda smo i mi uravnoteženi. Kada u naša creva zađu “loši” sojevi, onda smo i mi loše.
Iako relativno dugo znamo o postojanju bakterija, mi i danas kao da tek ulazimo u njihov svet, kao u svemir. Tek naziremo njihov život, broj, značaj i bakterijsku filozofiju.
Protiv, za nas opasnih sojeva bakterija, borimo se antibioticima. To su otrovi koji različitim mehanizmima ubijaju bakterije. One “opasne”, ali i one “bezopasne”. Kada uzmemo antibiotik, recimo, zbog upale mokraćne bešike, mi popravimo stanje u bešici, ali napravimo darmar u crevima ili na drugim sluzokožama. Zato je upotreba takvih lekova ozbiljan potez za naše ukupno stanje. Da ne govorimo o problemu rezistencije, manjka novih antibiotika……..

Bakterije su naši životni pratioci. Moramo da pronalazimo načine da naučimo da sa njima živimo. Da ih kontrolišemo i pobeđujemo, povremeno, ali da na njih još uvek gledamo kao na konačne pobednike.

Simpozijum

Trenutno sam na simpozijumu o novostima u humanoj reprodukciji. Uglavnom, reč je najviše o postupcima asistirane reproduktivne tehnologije, odnosno o vantelesnoj oplodnji. O novinama, stavovima, uspesima, cenama………

Međutim, sve ove mudre priče, u stvari, govore o tome kako je skupo i preskupo doći dotle da nam jedina opcija bude veštačka oplodnja.
Zato je potrebno, po ko zna koji put, ponoviti i istaći :

Čuvajte svoje reproduktivne organe.
Ne stupati u odnose u ranom životnom dobu.
Ne biti promiskuitetan i birati partnere bez rizičnog ponašanja.
Koristiti kondom.
Što više skratiti period od prvih odnosa do rađanja.
Kontrolišite svoje zdravlje.

Vidite sebe kao majku sa 23 do 28 godina.

To je recept za racionalni pristup i izbegavanje velikih i skupih komplikacija.

Greška

Dok je ljudi, bolesti i medicine biće uspeha i neuspeha da se bolesnom ili onemoćalom čoveku pomogne. Biće i lekarskih grešaka.
Pitanje lekarske greške je vrlo složeno pitanje, kako u svojoj suštini, tako i kao predmet utvrđivanja i procene. To je široka tema.

Veliki pritisak na lekare u pravnom smislu i u smislu medijskog širenja negativnog odijuma i satanizovanja, sigurno će postepeno dovesti do toga da najsposobniji ljudi beže iz grana u kojima se odlučuje o životu i smrti, a polako će se težište pomerati iz ozbiljne medicine ka “kozmetici” u medicini.
Jer, pokazuje se, da je “kozmetika” u medicini isplativija i mnogo manje rizična za lekara, u svakom smislu.
Doći ćemo u situaciju da neće imati ko da nas operiše ili nam ozbiljno pomogne.
Ovo naročito važi za zemlje gde bavljenje medicinom ne donosi veliku materijalnu korist.

Ovo nije mišljenje protiv bavljenja lekarskim greškama, ovo je apel za uzdržanost od blaćenja ljudi pre nego što se utvrdi istina.

Donacija organa

Ljudi, velika je stvar produžiti život.
Darovati organ. Baš nepoznatom i očajnom.
To je kao biti patriota. Uprkos.
To je kao biti čovek. Uprkos.

Uprkos. Zato što je biti patriota i biti čovek danas kompromitovano i zamagljeno odvratnim maglama egoističnog srebroljublja i sveprisutnog praznoverja.

Povodom tragičnog događaja smrti deteta nakon preloma ruke

Infekcije kod ljudi i njihova najteža manifestacija, sepsa, su najčešći uzrok smrti u svetu. Češći uzrok smrti od karcinoma, infarkta, šlogova…….
Sepsa nastaje kada bakterije (najčešće), virusi ili paraziti uđu iz lokalnog ognjišta u krv ili limfu (trovanje krvi) i napadnu ceo organizam. Nastane popuštanje odbrambenih mehanizama organizma, popuštanje funkcije najvažnijih organa i smrt.
Ako sepsa ide bez popuštanja vitalnih organa smrtnost je do 30 %, ako je prisutno popuštanje organa, smrtnost je do 60%. Dakle ogromna.
Sepsa najčešće nastaje u toku zapaljenja pluća, trbušnih organa, bubrega, kože i mekih tkiva, u ili nakon porođaja, pobačaja, operacija………
Medicina se odvajkada borila sa posledicama infekcija i sepse. Savremeni medicinski postupci, tretmani i sredstva u mnogome su smanjili smrtnost ljudi od teških infekcija.
Međutim, i pored potpune primene dostupnih sredstava i adekvatnog tretmana nastajanje sepse se ne može potpuno isključiti.
I u čitavom svetu, i u najbogatijim zemljama ljudi svih uzrasta, u izvesnom procentu, stradaju od infekcija. Od novorođenčadi i dece, preko trudnica, porodilja, sve do starijih osoba.

Prema tome, ne treba suditi nikome i osuđivati ordinirajuće medicinsko osoblje bez upoznavanja sa slučajem. Lekarske greške i nečinjenja su mogući. Ali su mogući tragični ishodi kod infekcija i u idealnom postupanju. I toga se svi lekari, suštinski, najviše boje.

Ima li vremena za…….

Mnogo puta dosad, u životu i u svojom razmišljanjima, uverio sam se da izreka:
IMA VREMENA ZA SVE ima samo delimičnu tačnost ili netačnost.
Mislim da ovakav životni stav važi, samo ukoliko život i rad daju rezultate. I to blagovremene.
Sa ovim u vezi, kada se pogleda pozicija današnje žene i sva životna očekivanja, koja se pred njom prostiru, jako je važno da mlada žena okonča svoje osnovne školske i obrazovne obaveze do 25 godine starosti.
Ovo je važno iz više aspekata; traženje i nalaženje posla i dalje poslovno napredovanje, izbor životnog partnera koji je u skladu sa njenim ukupnim statusom, trudnoće i rađanja dece u što optimalnijem životnom dobu, uspešno podizanje i osamostaljivanje dece, ulazak u pozne zrele godine sa više vremena i mogućnosti za sebe i porodicu………..

Za sve ovo je potreban uspešan start, marljivost i racionalan odnos prema vremenu i svom trajanju.
I, naravno, pozitivan životni stav.