U svoje vreme

Civilizacija je zna?ajno promenila naše živote. Posebno u poslednjih 100-150 godina. Me?utim, to je vrlo kratak period u evoluciji ?oveka kao vrste.
Zato mi imamo prakti?no ista telesna svojstva kao i ljudi od pre par hiljada godina. Naši osnovni genetski zapisi su isti.
Reprodukcija ?oveka je ista.
Prose?ni rok trajanja jajnika kod žena se nije promenio.
Optimalne godine za trudno?u su izme?u 20 i 30. Tu se ništa nije promenilo.
Mislimo o tome.

Dileme

Kada pijete šaku lekova, teško je izmeriti korist i štetu.
To nije racionalno le?enje.

Nekada je granica izme?u leka i otrova vrlo uska i nerazgovetna.
Takve su i ljudske uloge..

Stid

Svi lekari, medicinari, koji prate svoju oblast, koji su “u toku”, duboko u sebi ose?aju izvesni stid.
Stid zbog onoga što su mislili, a još više zbog onoga što su pri?ali svojim pacijentima pre 15-20 ili 30 godina.
I to je prirodna pojava, posledica napretka znanja u medicini i uopšte u nauci.
Prema tome, ili se stidite ili se ne mešate u svoj posao.
Ko nema stida njegovo je carstvo pogrešnog i prevazi?enog znanja.

Vežbanje nakon poro?aja

Nakon poro?aja žena je u posebnom stanju, fizi?kom i psihi?kom. Žene koje doje nastavljaju u izvesnom smislu to svoje drugo ili druga?ije stanje. Žene koje, iz raznih razloga, prestanu sa dojenjem odmah nakon poro?aja postepeno se još nekoliko meseci vra?aju u svoje netrudno stanje.
Na polnim organima žene nakon prirodnog poro?aja ?esto se vide povrede. Ali, i bez vidnih povreda poro?ajni put, koga ?ine deo materice, vagina i vulva doživljava zna?ajne promene. Miši?ni aparat dna karlice biva snažno razmaknut u toku samog poro?aja, pri prolasku bebice. Nakon poro?aja, miši?i i vezivni elementi okolo gotovo nikad se ne vra?aju u svoj prethodni položaj, kao pre poro?aja.
Ovde je od velikog zna?aja aktivni stav žene, kojoj se odmah nakon poro?aja preporu?uju tzv Kegelove vežbe, vežbe aktivnog stezanja karli?nih miši?a. Na internetu je mogu?e na?i razli?ite sisteme ovih vežbi, kod kojih je osnovni pokret kontrakcija ili stezanje kojim mi prekidamo mokrenje ili stolicu. Ovim vežbama je mogu?e ubrzati proces vra?anja miši?a u optimalni položaj i njihovim snaženjem poboljšati funkcionisanje karli?nih organa žene i ublažiti kasne posledice.

U svojoj praksi porodiljama obavezno savetujem vežbe uvla?enja trbuha, vežbe koje sam li?no promovisao, nešto što se ina?e ne pominje i sre?e u klasi?nim udžbenicima i priru?nicima. Model vežbi je sli?an mnogim drugim vežbama. Osnovni pokret je uvla?enje trbuha maksimalno u toku jedne sekunde i što se ponavlja deset puta uzastopno. Nakon pola minuta pauze uraditi to još jednom, a zatim ponovo pauza i ponovo isto. Ovakve serije vežbi raditi dva ili tri puta dnevno. Nakon 20-30 dana vežbanja dolazi do zatezanja trbušnog zida, približavanja trbušnih miši?a i do postepenog smanjivanja masnih naslaga sa trbuha. Vežbe uvla?enja trbuha ne prestavljaju stres za organizam, ne optere?uju ki?mu porodilje i ne kompromituju dojenje.
Ina?e se porodiljama i dojiljama ne preporu?uju teške fizi?ke vežbe i nagla intenzivna naprezanja. Šetnja je najzdravija aktivnost za ženu u periodu babinja i nakon toga, uz dopunu sa gore pomenutim vežbama.

Ruski rulet

-Da li ste se vakcinisali?
-Nisam.
-Zašto niste? ?ekate da se razbolite.
-Pa, mmmm….svi ?emo mi da se razbolimo.
– Ta?no, ali vakcina bi vas prili?no pouzdano zaštitila od teških formi bolesti i smanjila bi rizik da ostanete invalid nakon toga. To nije malo.

Rastali smo se u tišini….

Seksualno prenosive bolesti se ne prenose “bezgrešno”

Objašnjavam pacijentkinji da je infekciju humanim papiloma virusom (HPV) dobila u prethodnom periodu, od nekog od svojih partnera, nakon nezašti?enog odnosa.
Nezašti?enim odnosima se prenose virusi, bakterije, protozoe, gljivice. Ove infekcije mogu dovesti do posledica koje su u dijapazonu od blagih do smrtonosnih. Neke dovode do steriliteta, do invalidnosti.
I žene i muškarce.

Prakti?no uputstvo za mlade:

Nemojte imati odnose bez kondoma.
Kada imate odgovaraju?eg partnera i kada imate obostranu želju da se ostvarite kao roditelji javite se kod ginekologa da biste uradili testove na seksualno prenosive infekcije. I tek onda skinite kondom.
Tako ?ete se zaštititi i ozbiljno smanjiti rizike za zdravlje.
Tako ?ete dobiti zdravo potomstvo.

?avolja posla

Gledam na Medskeijp sajtu memorijal tekst o umrlim lekarima, medicinskim tehni?arima i drugim zdravstvenim radnicima u pandemiji kovida 19, širom sveta. Na hiljade ljudi.
Gledam spisak: hirurzi, anesteziolozi, opšti lekari, tehni?ari iz razli?itih službi, voza?i, radnici obezbe?enja, majstori, inženjeri…..
Gledam abecedni spisak, adrese, godine ro?enja……
Tuga

Po?inje školska godina. Deca kre?u u škole.
Pošto im roditelji, izme?u 20 i 40godina starosti, u najve?em broju nisu vakcinisani, kre?e izražena jesenja kriza. Kada se sa godišnjih odmora vrate na posao, u kolektiv, krenu?e intenzivan prenos infekcije. Kod ku?e ?e infekciju preneti deci. Deca ?e preneti drugoj deci. Kada u odeljenjima bude više zaraženih kre?e onlajn nastava.
Po?e?e da se pune bolnice, da se prekidaju redovni operativni programi i zbrinjavanje hroni?no bolesnih.
Proradi?e intenzivne jedinice, respiratori……
Strada?e teško oboleli.

Ovo je pesimisti?ka slika, koju smo ve? videli i doživeli tokom prethodna tri talasa. Mnogi od nas i na svojoj koži i u svojim porodicama ili okruženju.
Ako pokušamo da sagledamo štetu pogled je porazan, vrlo sumoran.
Umrli, bolesni i veliki broj ljudi sa hroni?nim zdravstvenim ošte?enjima od kovida. Njihovo le?enje.
Ogromni troškovi zbog punih bolnica, ogromni troškovi zbog odlaganja planiranih intervencija i le?enja. Testovi, testiranja…

Preventiva, gde spada vakcinacija, nisu dovoljno uspeli. Nismo postigli kolektivni imunitet. Druga?ije re?eno, antivakserski lobi je uspeo da u celom svetu napravi štetu i omete prevenciju bolesti.
Jedino nije jasno za ?iji interes. Da li je to ?ista hakerska ljubav prema šteti, bez obzira na posledice i cenu ili nešto drugo?
Kakav je to anti-mozak koji nekrofiliju diktira.

Re?i o ljudskoj humanosti

Smatra se da savremeni ?ovek na Zapadu vrlo neracionalno troši hranu. Preterano jede i 30-40% hrane baci zbog neracionalne pripreme, konzumiranja i ?uvanja.
Srbija je deo takvog sveta.
Ljudi su nam sve gojazniji i bacamo hranu.
Koliko bi se gladnih usta pored nas “humanih” nahranilo.
Retko se ko odri?e pogrešno kreiranih navika i stilova života.
A, svima su usta puna razumevanja za gladne ili za žrtve gladi po svetu.

Spre?imo ono što se može

Svi ljudi koji su umrli od infekcije kovid-19, na hiljade, mladi ili stari, dobili su je iz neposredne okoline.
Prenosioci infekcije su tu, me?u nama, svesni ili nesvesni svog u?eš?a u ne?ijem stradanju.
Svest o odgovornosti je prvi korak ka zaštiti sebe i bližnjih.

Spre?ite, da ne biste le?ili

Kad ne postupaš racionalno i izlažeš se rizicima posledice su ?eš?e.
Trpe?eš posledice.
Trži?eš pomo?.
Dobi?eš pomo?, ali…

Teško je pomo?i ljudima koji nemaju želje da sami sebi  i na vreme pomognu i teška je pomo? koja le?i posledice kada su ve? nastale.
To su zakasnele pomo?i, one koje se ne bave uzrocima i koje ne predupre?uju štetu.
Pomozimo sebi na vreme.
Ako se može.
Vrednujmo život i zdravlje dok postoje.

Nerazumevanje

Pacijentkinja pedesetih godina, koja živi u inostranstvu, dolazi na godišnji pregled.
Prili?no je gojazna, otežano diše zbog astme, ima povišen krvni pritisak, puša?…..
Nakon pregleda i pri?e vezane za to, pitam je da li je primila vakcinu protiv kovida19.
Nije primila, ne zna koga da sluša.
Slu?ena je, kaže.
– Kako da primim vakcinu? Imam astmu, srce, pritisak……
– Upravo zato, kažem. Vakcinu ?ete lako podneti, ali bolest, ako se zarazite, teško ?ete preživeti. Upravo zbog astme, gojaznosti, pritiska…..
Onda nabraja pri?e i prepri?avanja, ko je i kako sve zastrašivao…
Nebuloze, prazne pri?e, neproverene…
I tako ljudi gube dragoceno vreme.

Dileme

Da li budale treba da imaju zdravstvenu zaštutu?
Ovo pitanje je sro?eno slobodnim, narodskim stilom. Suštinski, pitanje je kako konfliktnu i neprijatnu osobu, osobu sklonu skandalima i napadima na druge ljude, tretirati u svakodnevnom poslu.
Povremeno sam u prilici, kao i sve moje kolege, da ponekom pacijentu kažem da više ne dolazi u moju ordinaciju iz gore pomenutih razloga.
I, naravno, to predstavlja eti?ki problem za mene, kao i za sve nas. Vatra na kojoj se svakodnevno ili ?esto pe?emo.
Jer, svi smo ljudi.
Doživljavamo i reagujemo.

Mikro……

Ako ima išta dobro i ovom maltretiranju našeg uobi?ajenog života sa distancama, distanciranjima, maskama, higijenom,…… to je naša budnost. Budnost nad zdravljem i nad svim onim što okolina nudi svima nama.

Moramo biti svesni da zajedno sa nama živi ?itav jedan svet, mikrosvet. To je ?itav jedan svemir sa milijardama živih organizama koje ne vidimo golim okom. Oni žive oko nas, na nama i u nama. Kao naši suživotnici, naše komšije. Me?u njima ima naših saveznika, bez kojih ne bi živeli, to je naša mikrobiota. Ali, ima i naših neprijatelja. E, ti naši neprijatelji, u mikro svetu, oni su naši najozbiljniji predatori. Ne ajkule, lavovi i tigrovi, nego bakterije, gljivice, virusi i ostali. Ti naši glavni predatori nas na kraju i ubiju, skoro svakog od nas.

Jedino se možda kod sr?anog udara smrt ne desi zbog uplitanja mikroorganizama. Mada ni to nije potpuno sigurno. Kada kažemo da je ?ovek umro od raka, teške reumatske bolesti, dijabetesa ili sli?no, iza toga uvek leži smrtonosna uloga mikrosveta koji je samo iskoristio svoju priliku. Da nas “pojede”, jer smo postali nedovoljno otporni, slabi.

U ginekološkom smislu ekvivalent za masku bi bio kondom. Isto tako važna i isto tako sudbonosna preventivna akcija i navika. Kondom je izuzetno važno zaštitno sredstvo, pogotovo za mlade ljude, koji se još uvek nisu ostvarili kao roditelji.
Mislimo o tome.

Jedinstveni ose?aj

Pregledam trudnicu.
Ultrazvu?ni pregled, 23-24 nedelja trudno?e.
Trudnica kaže:
– Znate doktore, vi ste vodili trudno?u mojoj mami dok je bila trudna sa mnom.
– Oh, zaista, kažem. Lepo.
Nastavljamo pregled i pri?u o njenoj trudno?i, o tome šta vidimo zajedno,…….
U pauzi razmišljam, kakav je to ose?aj; gledam fetus u utrobi žene, u koju sam na isti na?in zurio dok je bila beba, u utrobi njene majke.
Pre nekih 20-25 godina.
Jedinstveno.

Li?na odgovornost

Dolazi zbog tegoba vezanih za prelazni period, perimenopauzu. Ima tipi?ne tegobe; loše spava, ima ?este nalete crvenila i znojenja u toku dana…….Oduvek je bila sa viškom kilograma, ali je u poslednjih godinu dana dodala još nekoliko. Majka ima kontrolisani dijabetes tip II, ona to nije dugo kontrolisala. Ne pije alkohol, ali zato puši skoro 30godina.
– Ne ose?am se dobro, nervozna sam i jako mi smeta sve ovo.
– Znam, kažem, kod vas je to vrlo izraženo, ja?e od prose?nog iskustva. Najefikasniji na?in da ovo prekinemo je uklju?ivanje nekog hormonskog preparata sa estrogenima. Me?utim, vi niste dobar objekat za takvu terapiju jer imate višak kilograma i dugogodišnji ste puša?, što nosi rizike. I, pitanje je kakve su vam krvne analize.
– Ali, meni je ovo strašno, molim vas, morate da mi pomognete. Dajte mi nešto. Zato sam došla.
– Vaše stanje, nastavljam, nosi pove?an rizik od vaskularnih incidenata; tromboza, embolija, infarkta…To je rizik. Ja, kao lekar, imam obavezu da vas upoznam. Mi možemo da pokušamo sa nekim preparatom, ali vi morate biti svesni i odgovorni za sebe. I vi tako?e donosite odluku o upotrebi leka i nosite rizik i odgovornost.

Zastala je, bila je zbunjena. To je stvarno dramati?ni trenutak za svakog ?oveka, kada treba da donosi odluke i bude odgovoran sam za sebe.
– Sami dovedemo sebe u nezgodnu situaciju, kažem, suzimo sebi izbor. Prekomerna upotreba alkohola, pušenje, višak kilograma….vezuju nam ruke. I, zbog toga naš narod ima velikih zdravstvenih problema.
– ?ovek ne razmišlja dok ne do?e sam u ovakvu situaciju. Mora?u dosta da promenim kod sebe, ako nije kasno.
– Hajde da uradimo prvo te analize, pa da vidimo dalje….

Odgovornost neodgovornih

Danas mi poznanica i pacijent pri?a kakve je sve gluposti pri?ala protiv infekcije kovidom, dok se nije razbolela. Imala je upalu plu?a, ležala dugo u bolnici.
Hvala Bogu, ostala je živa i bez vidnih posledica. Što je tako?e važno, nije prenela infekciju svojim najbližima. Ali, tek sada ose?a strah, za sebe i svoje.

U Evropi infekcija pokazuje puni zamah, u ve?ini zemalja. Ima?emo i mi još problema. Naravno, veliku štetu prave pojedinci i grupe, kod nas i u svetu, koje svojim pri?ama zbunjuju ljude, umanjuju im opreznost i otvoreno pozivaju na neracionalno, opasno ponašanje i nedisciplinu.
Treba zakonski sankcionisati takve ljude. Svako pove?anje broja obolelih i umrlih deo je njihov doprinosa.
I to treba otvoreno re?i.
Ne bi trebalo da se društvene šteto?ine provla?e pod izgovorom slobode govora, pluralizma mišljenja i ljudskih prava.

Antibiotici

Antibiotici su otrovi za bakterije. Daju se ljudima, životinjama i biljkama da bi pomogli u borbi protiv bakterija.
Skrojeni su da pomognu od opasnih agenasa i u prilikama kada prirodne odbrambene snage to ne uspevaju.
Tretirati ih kao nužno zlo, kao i sve ostale lekove, a ne kao pekmez, ?aj ili sok.

??????????

“?? ??????? 20. ????, ????????? ?? ???? ?????? ????? ????? (?????? 30 ? 60%, ??????? ?? ??????????? ????????), ? ?? ????? 20. ? ??????? 21. ???? ????? ???? ?????? 3 ? 5%. ???????? ???? ?????? ?? ??? ?????? ? ??????? ????? ?????? ?? ?????? ?? 30,4 ?? 1,4.”

??? ?? ?????? ????????? ????????? ?? ???????? ? ?????????? ???????.
???, ? ???? ?????, ???????????? ? ??????????? ?????????? ?????? ? ???? ???? ?? ???? ?????? ?????? ? ?????? ?????????? ????????? ?? ?????? ?????.

??????????? ???????? ?? ???? ??????? ??????? ?? ?????? ???.
??? ?? ????? ????? ? ???????.

Imunitet i vakcina

Mnogi ljudi raspravljaju naširoko i naduga?ko o vakcinama, a da nemaju ni osnovne predstave o tome šta to zna?i.
?ovek i životinje, zna?i vidljivi deo živog sveta, su od mladih dana izloženi dejstvu onog nevidljivog dela živog sveta koji ?ine ogroman broj vrsta i tipova, bakterija, virusa, protozoa,……?ovek, nakon infekcije pokazuje nespecifi?nu i specifi?nu reakciju odbrane od ovakvih napada?a i, ako preživi, on postane kra?e ili duže vreme otporan na preležanu infekciju. Bolesti nastale infekcijama ostavljaju razli?ite posledice, ako se život sa?uva.

Vakcinacija, kao ideja, bazira se na pokušaju da izmenom samog izaziva?a, njegovim slabljenjem, omogu?imo da ?ovek dobije malu bolest, koja ?e mu dati što solidniji imunitet, sa što manje posledica. Zna?i, mi specifi?nu otpornost na odre?eni agens možemo ste?i ili ležanjem prave bolesti ili “male” bolesti koju nam daje vakcina. Naravno, “mala” bolest je u prednosti zato što daje neuporedivo manje posledica od prave bolesti.

Ovo je samo uproš?eni prikaz suštine vakcinacije. Oblasti koja je puna stru?nih problema i dilema, kao i sve ostaje oblasti u medicini, farmaciji, industriji, nauci…….
I u samom životu.

HPV vakcina

Podstaknut nerazumnim, neznala?kim i zlonamernim pri?ama o vakcinacijama uopšte rešio sam da nešto kažem o vakcini protiv Humanog papiloma virusa (HPV).

Infekcije ovim virusom su jako prisutne kod ljudi. Inficiraju se ljudi lako, direktnim kontaktom, što nam je iz života vrlo poznato, jer ovaj virus izaziva obi?ne bradavice, koje su ?esto prisutne kod dece. Tako?e, daje razli?ite prekarcinozne promene na koži i sluzokožama, sve do karcinoma na istim. Do danas je poznato preko 100 tipova HPV, preko 50 tipova izaziva promene na genitalijama, ustima i ždrelu, od kojih su desetak visoko onkogeni i daju karcinome. Rak grli?a materice je vrlo ?est karcinom širom sveta. Recimo, prošle godine je u SAD bilo 44000 novootkrivenih karcinoma grli?a materice, a u Srbiji izme?u 1300-1500, svake godine, i oko 500 ili više umrlih žena.

Od 2006.g.po?ela je da se primenjuje vakcina protiv HPV, prvo dvovalentna, zatim ?etvorovalentna, a od pre 2-3g. devetovalentna. Ona je uklju?ivala zaštitu od tipova 16 i 18, najopasnijih izaziva?a karcinoma, a zatim su pridodati tipovi 6 i 11, izaziva?i polnih bradavica, a naposletku su dodati tipovi 31, 33, 45, 52 i 58, tako?e onkogeni tipovi. Vakcina je pokazala odli?nu efikasnost, uz uobi?ajenu u?estalost lokalnih i lakših neželjenih dejstava i retko ozbiljnijih posledica. U svetu se vakcina primenjuje godinama i beleže se pozitivni efekti u u?estalostima karcinoma i polnih bradavica. Naravno, ima problema kao i u primeni mnogih drugih lekova. Australija je u tom smislu ostvarila izvanredne rezultate i oni ra?unaju da ?e iskoreniti rak grli?a materice do 2035.g. Vakcina ima najviše efekta ako se daje deci pre seksualnih odnosa, od 9-13.g. Ina?e, danas se primenjuje sve do 45godine života uz neke specifi?nosti u primeni.

U Srbiji je od aprila prošle godina HPV vakcina ušla u Pravilnik o vakcinama, kao preporu?ena vakcina, koju finansiraju roditelji. Daje se vrlo retko zato što košta oko 100 evra, ali ponajviše zato što izostaju ozbiljne preporuke od strane lekara. Preporuke izostaju zato što se ljudi klone problema, koji su objektivni. Sudski, verbalni i fizi?ki. Pitanje je zašto bi neko od mojih kolega preporu?io vakcinu, a da to dete sutra dobije temperaturu, crvenilo ili, nedaj Bože, fizi?ku slabost, što se retko registruje, pa da mu se ti roditelji popnu na vrh glave. Ovako to što dobije neko karcinom grli?a sa 45.g., to ne predstavlja ni?iju krivicu, “niko nije kriv”, samo sudbina. Imamo li?nu patnju, li?ne troškove i troškove države. I tako nam žene umiru u velikom broju svake godine.

Nažalost, u svetu postoji delovanje antivakcinalnog lobija, od kada postoje vakcine. Od skoro postoji i kod nas. Oni svojim štetnim delovanjem još više komplikuju ovu situaciju i pogoršavaju ionako lošu sliku.

Upotreba maski

“WHO advises that governments should encourage the general public to wear masks where there is widespread transmission and physical distancing is difficult, such as on public transport, in shops or in other confined or crowded environments.”

U svojoj poslednjoj korekciji stavova, od 08.06.20.g., vezano za upotrebu preventivnih mera i konkretno maski, Svetska zdr.organ.je, pored ostalog, uputila gore pomenuti apel državama i vladama, da opštoj populaciji savetuju i propišu obavezu nošenja maski uvek kada socijalna i fizi?ka distanca ne mogu da se obezbede; u zatvorenim prostorima, saobra?ajnim sredstvima i sli?no.
Raniji apeli koji su savetovali protiv obaveznog nošenja maski kod opšte zdrave populacije, uzimali su u obzir ?injenicu da mnoge zemlje nisu mogle obezbediti maske ni za ugrožene kategorije, niti za ljude koji su profesionalno ugroženi. Sada je to izmenjeno.

Ovo iznosim zbog u?estale pojave razli?itog i neusaglašanog pisanja i poru?ivanja, a sve u ime SZO.

Drugi pik prvog talasa

Posle pojave infekcije kovida-19 nastalo je ubrzanje u zaražavanju, bilo je više stotina ljudi sa manifestnom boleš?u, desetine ljudi na respiratorima i dnevno više umrlih. Zdravstvene i državne mere su dale rezultate, došlo je do spuštanja u procentu novozaraženih i bolesnih, do smanjenja na ispod desetoro ljudi na respiratorima i do manjeg i re?eg umiranja. Ukinuto je vanredno stanje, uz ostanak mera i preporuka za li?nu zaštitu. Me?utim, ve?a okupljanja, sportska i ostala, uz opuštanje, smanjenje opreza i ne primenjivanje li?nih i kolektivnih mera ponovo nam je ubrzalo brojeve i procente.

Najve?i problem, vezano za ovu infekciju, bio je i ostao kako zaštititi osetljive i ugrožene grupe ljudi. Sem vakcine i temeljne izolacije, druga ozbiljna zaštita ne postoji. Po najavama svetskih zdravstvenih autoriteta vakcinu možemo o?ekivati negde po?etkom slede?e godine. Do tada, jedino nam ostaje da se svi odgovorno ponašamo, da budemo strpljivi i pozitivni. I tako zaštitimo svoje bližnje.

Preteran tretman ili upotreba

Dolazi u ordinaciju zbog svraba na genitalijama koji se dešava ve? dva meseca, povremeno. Osoba oko 25 godina. Normalnog je izgleda, stasa i uhranjenosti.
Pitam, da li je koristila neke lekove, naro?ito antibiotike u poslednjih nekoliko meseci.
Kaže, da je uzimala nekoliko razli?itih antibiotika, jer bila je prehla?ena i to je trajalo preko dvadeset dana. Kašljala, slinavila……Te lekove je dobijala od doktora, nije sama uzimala, možda sem jednog. Išla je više puta, jer nije bilo bolje, radila analize krvi i dobijala lekove.
Pa, da – kažem ja – dosadni ste, navaljujete na ordinacije i oni vam daju antibiotike. Samo ih menjaju.
Gleda me u ?udu.
Kakav bi to doktor bio – nastavljam – ako vam ne bi dao neku šarenu kutijicu. To se od njega o?ekuje. A kako bi ste se vi ina?e le?ili, ako ne iz neke šarene kutijice? A, verovatno biste iste rezultate postigli sa duplo manjim brojem istih i sa duplo manje troškova. Jer, ina?e te sezonske respiratorne infekcije mogu da potraju.
I, to je taj problem.

Problem preteranog tretmana (overtreatment), danas, postoji kao ozbiljan medicinski, društveni i finansijski problem u svetu. Svakodnevno se rade nepotrebne analize, nepotrebne dijagnosti?ke procedure i nepotrebne terapije. Pored potrebnih. Smatra se, da je 30-40% medicinskih procedura nepotrebno. Ovo se radi zbog nesigurnosti i straha od greške, neznanja ili zbog finansijske koristi.
Dešava se kako u “ozbiljnoj” medicini tako i u onom, danas modernom, delu medicine koji se bavi ulepšavanjem i podmla?ivanjem.

Ina?e, najve?i efekti i koristi u ovom smislu se postižu u le?enju zdravih ljudi, koji su prethodno pripremljeni reklamama i modernim medicinskim bajkama. Slava i li?na korist se teško dostižu le?enjem stvarno bolesnih ljudi. To je kod “pametnih” pripadnika medicinske struke prevazi?eno.
Zato, budite oprezni danas kako oglašavate i kome oglašavate svoju bolest.
Kao i svoje dobro stanje.

Grip

Svake ili svake druge godine se vakcinišem protiv gripa. Lakše je izložiti se izmenjenom i oslabljenom agensu i tako ste?i otpornost nego ležati pravu bolest. I bez ikakvih komplikacija, a one mogu biti životno opasne, grip nije lako preležati.
Ko nije bolovao od pravog gripa, taj ne zna kako je to.

Ozbiljna preporuka, a od skoro i zakonska obaveza, bi?e da se rizi?ne grupe vakcinišu protiv gripa; trudnice sa poodmaklom trudno?om u sezoni gripa, lica sa teškim bolestima, porodice lica obolelih od teških bolesti, koji ne smeju biti vakcinisani………

Trudnice u tre?em trimestru su u pove?anom riziku da teško podnesu grip. Zbog optere?enosti plu?a, sklone su da razviju teške pneumonije i akupno popuštanje plu?ne funkcije, tako da je zna?ajno uve?ana smrtnost u odnosu na opštu populaciju.

Ovo treba stalno isticati jer, bez obzira na logi?nost i razumljivost apela, i dalje postoje grupe ljudi koji ovo prenebregavaju i reaguju suprotno.
Nažalost, me?u njima su i neki lekari što sve dodaje na dramati?nosti. Što tako?e pokazuje da nije dovoljno da se samo pro?e kroz školu……..potrebna je i dobra namera i etika.

Dileme oko Kovida 19

Funkcioner SZO je pre dan, dva pohvalio model borbe Švedske sa infekcijom korona virusom. Isti?u se relativno blage mere restrikcije, uz preporuke ljudima da se fizi?ki distanciraju, da se ne okupljaju u grupama preko 50ljudi, da stariji provode vreme u ku?ama ve?i deo dana. U isto vreme restorani, kafi?i, prodavnice su slobodno radile…….
Oni imaju preko 20 000 inficiranih, i do danas 2 586 preminulih.
Mi smo primenjivali prili?no stroge mere izolacije, pogotovo ranjivih grupa, a to su, pre svega, stariji ljudi. Imamo preko 9 000 zaraženih, ali “samo” 179 preminulih, do danas. To zna?i, da bi dostigli švedski “poželjni” primer, nama fali još 1700-1800 mrtvih, ako primenimo proporciju, s obzirom da Švetska ima 10 300 000 stanovnika.

Bilo kako bilo, ako se ubrzo ukine vanredno stanje u Srbiji, kako se nagoveštava, mi ?emo se prakti?no vrlo brzo približiti švedskom modelu. Oslanja?emo se, više manje, na svest ljudi. A, kako ?emo primenjivati te preporuke, vide?emo.

Za Uskrs, jednoj ?etvoro?lanoj porodici iz Smedereva, došla je u goste ?etvoro?lana porodica iz drugog mesta. I, ko je tu koga zarazio nije jasno, ali dobili smo osmoro zaraženih. I, sada ako zamislimo da, sutra, tako zaraženi ljudi, ?esto bez simptoma, do?u u kontakt sa svojim starijima ili bolesnima, naši brojevi ?e se vrlo brzo vinuti. I, možda ?emo, ne daj Bože, vrlo brzo prevazi?i švedski “ideal”.

Mislimo o tome.

Eliminacija zaraznih bolesti

Mnoge zarazne bolesti su harale zemljinom kuglom i odnosile ogromne ljudske žrtve kroz istoriju. Tek se sa ozbiljnim razvojem medicine, u dvadesetom veku, uspelo da se najupornije zarazne bolesti suzbiju. Vakcinacijom smo uspeli da neke bolesti eradiciramo, da potpuno nestanu, kao velike boginje ili de?ja paraliza, a druge da njihovu pojavu smanjimo i kontrolišemo, kao tuberkulozu ili male boginje. Za malariju, nažalost, nismo do danas imali vakcinu i godišnji broj umrlih u svetu je od 400-600 hiljada.

Suzbijanje zaraznih bolesti se postiže dostizanjem kolektivnog imuniteta. To se postiže vakcinacijom, tako što se, najidealnije vakciniše svo stanovništvo. U praksi to nije mogu?e, nego se ide da preko 85-90% ljudi bude vakcinisano. Da bi se ovaj cilj postigao mnoge države to regulišu propisivanjem zakonske obaveze.
Ovo je pogotovo zna?ajno za siromašne zemlje i zemlje u razvoju.

Stvaranjem kolektivnog imuniteta postižu zna?ajni ciljevi:
– eliminacija bolesti i smanjenje broja obolelih,
– smanjenje teških oblika bolesti i smrtnih slu?ajeva,
– zaštita ljudi koji ne smeju da prime vakcinu, imunološki ošte?enih osoba, bolesnika od teških bolesti,….
– smanjenje bolovanja
– smanjenje troškova le?enja,…..

Sputanost je teška

Ljudi ne prepoznaju zdravlje kao primarnu vrednost sve dok ga ne izgube, sve dotle dok ne po?ne da ih nešto boli ili dok ne krenu da se guše, padaju od neravnoteže, ne mogu da žva?u ili gutaju. Naro?ito je taj ose?aj fluidan kad je u pitanju tu?e zdravlje. Solidarnost lako pada.
?ovek upada u tu zamku zato što ga li?ni mentalni procesi ili grupni uticaji ?esto varaju, stvaraju mu lažnu sliku, prave mu neizdrž.

Sputanost da ne možemo da se slobodno kre?emo, družimo, okupljamo u uslovima vanrednih stanja podiže nervozu, ?ini nas pogodnim za razli?ita “alternativna” tuma?enja uzroka i posledica, postajemo mete šarlatana, kvazistru?njaka, nepouzdanih prepri?avanja,……Samo da sebi olakšamo situaciju lako bi se odrekli “stroge” istine.
I cenu bi ve?u opravdali i platili. Naravno ne iz svog džepa. I ne svojom glavom.

Nepovoljni ishod

To je ona gorka istina i gorka pilula koju svako dobije i popije ko se bavi ljudskim zdravljem. Nepovoljni ishodi u medicini nastaju zato što mi radimo sa prolaznim, kvarljivim i smrtnim subjektima.
A, živ ?ovek je takav.
Takvo je ljudsko zdravlje.
Zdravi ljudi, sa protokom vremena gube svoje odbrambene potencijale, zato postaju podložni bolestima i težim oblicima bolesti. Ima ljudi, naravno, koji ro?enjem imaju slabiji kvalitet pojedinih organa i tkiva u imunološkom smislu.

U dijagnostici i terapiji pojedinih bolesti danas se ve?inom koriste unapred utvr?eni protokoli za odre?ene bolesti ili stanja. Izvan protokola se ide, uglavnom, kada su u pitanju netipi?ni oblici bolesti. I baš takvi oblici bolesti nam predstavljaju najve?i problem. Me?u tim pacijentima su najteže forme bolesti i naj?eš?i smrtni ishodi.
Smrt pacijenta, ?oveka je, kolikogod se radilo o prirodnoj pojavi, najteže stanje za sve, pa i za lekare.
To je ta crna strana struke.
Neprospavana.

Vaginalna sredina

Gotovo svakodnevno me neka od pacijenata pita šta da koristi vaginalno preventivno, da li da se ispira, stavlja vaginalete…..
U odgovoru, kad god imam vremena, ja pri?u krenem sa tim da vagina nije obi?an špag ili džep, koga na kraju dana izvrneš i ispereš,…. i tako rešiš obavezu i u?iniš dobro za svoje zdravlje.
U vagini je stalno prisutno prose?no 6-8 sojeva bakterija, vrlo ?esto i gljivica i to se danas zove vaginalna mikrobiota. To zna?i da su svi ti mikroorganizmi, u normalnim uslovima, u stanju ravnoteže i da to obezbe?uje zdravo stanje vagine i zdravlje unutrašnjih ginekoloških organa; materice, jajovoda i jajnika. Na taj na?in se štiti i ?itava trbušna duplja.
Ako je to tako, onda stalne vaginalne manipulacije u smislu ispiranja i stavljanja kojekakvih hemijskih sredstava doveš?e do narušavanja ove ravnoteže i do smanjenja otpornosti……
Dakle, nemojte koristiti ispiranja ili razli?ite vaginalete ako nemate tegoba. Živite prirodno.
Industrija lekova ?e se sna?i i na?i ?e svoju ravnotežu.

Pri?a o gorkom medicinskom uzrastanju

Pri?a o gorkom medicinskom uzrastanju

U današnjem Magazinu, u Politici, pri?alo se o sapunu, najvažnijem sredstvu u borbi protiv infekcije, odvajkada. Ali, do pre 170-180 godina, gotovo ništa se nije znalo o uzro?nicima infekcija.

U svim tadašnjim porodilištima, u svetu, u kojima su radili lekari, stanje je bilo takvo, da su porodilje više umirale u porodilištima, nego po ku?ama. Lekari, pre intervencija, nisu prali ruke. U isto vreme, u drugoj bolnici, u Be?u, gde su radile samo babice smtnost porodilja je bila daleko manja (18% : 3%). Ma?arski lekar Ignac Semelvajs, koji je radio u prvom be?kom državnom porodilištu, primetio je da pranje ruku lekara smanjuje smrtnost porodilja. Pokazao je svoj rad i zaklju?ke. Bio je izložen strašnim kritikama i podsmevanjima od strane be?ke medicinske zajednice i otpušten je sa posla. Kad se vratio za Budimpeštu nastavio sa svojom borbom. Apelovao je na kolege širom Evrope, slao pisma, nazivao ih masovnim ubicama. Neshva?en i odba?en, od prijatelja i porodice, poslat je u duševnu bolnicu, gde je umro posle 14dana. Brutalno je prebijen od strane stražara.

Tek kasnije kada je Luj Paster otkrio postojanje bakterija, Semelvajs je shva?en i priznat kao jedan od najvažnijih lekara u istoriji medicine.
Dao je osnovu antisepse na ?ijoj bazi ?e se razviti moderno porodiljstvo, kao i ostale hirurške grane.